Jeste li se ikada pitali koliko je Bitcoina još uvijek preostalih da budu otkriveni? Od 2023. godine, ovo je važna tema za entuzijaste kriptovaluta i ulagače. Naime, stvaralac Bitcoina, Satoshi Nakamoto, postavio je gornju granicu opskrbe na 21 milijun Bitcoina, uvodeći inovativni element oskudice u pejzaž digitalnih valuta. No, koliko Bitcoina ostaje neiskopano?

Otprilike 19,5 milijuna Bitcoina je već iskopano, što ostavlja oko 1,5 milijuna Bitcoina još uvijek na čekanju. Trenutni Bitcoin protokol osigurava da se novi Bitcoini generiraju otprilike svake desetine minuta kroz proces poznat kao rudarenje. Kako vrijeme prolazi, ovaj proces postaje sve izazovniji zbog mehanizma prepolovljenja Bitcoina.

Svake četiri godine, ili nakon što se iskopaju 210.000 blokova, broj Bitcoina koji se dodjeljuje rudarima za svaki novi blok prepolovljen je. Ovaj mehanizam ne samo da kontrolira inflaciju već također osigurava da posljednji Bitcoin neće biti iskopan sve do otprilike 2140.. Stoga ostaje više od 100 godina prije nego što se granica opskrbe potpuno dostigne.

Unatoč manjem broju Bitcoina koji ostaju za rudarenje, interes za kriptovalute ne pokazuje znakove opadanja. Ograničena priroda Bitcoina održava njegovu privlačnost kao skladišta vrijednosti slično zlatu. Entuzijasti ove opadajuće prilike za rudarenje novih Bitcoina vide kao uzbudljivi izazov, koji će vjerojatno utjecati na vrijednost Bitcoina i širu financijsku sliku u generacijama koje dolaze.

Bitcoinova budućnost – Otkrijte iznenađujuće činjenice koje bi mogle promijeniti svijet!

Bitcoin, revolucionarna digitalna valuta, je više od samih kriptovaluta; to je transformativna sila s dubokim implikacijama za pojedince i zemlje. S samo 1,5 milijuna Bitcoina koji ostaju za rudarenje, pitanje nije samo o oskudici, već i o ripple efektima ove ograničenosti.

Što se događa kada se svi Bitcoini iskopaju? Kako se opskrba smanjuje, to bi moglo drastično promijeniti financijsko tržište. Mehanizam prepolovljenja, iako namijenjen sprečavanju inflacije, stvara paradoks u kojem oskudica može učiniti Bitcoin vrijednijim od globalnih valuta. Ova oskudica pokreće zemlje i bogate pojedince da gomilaju Bitcoine, očekujući buduću vrijednost.

Zanimljivo je da se okolišne posljedice rudarenja Bitcoina ne mogu ignorirati. Proces je energetski zahtjevan, potičući rasprave o održivim praksama. Neke zemlje poput Švedske upozorile su na visoku potrošnju energije kripto rudarenja, pozivajući na ekološki prihvatljivije alternative.

Trenutna raspodjela Bitcoina također postavlja pitanja o ekonomskoj jednakosti. Budući da se većina Bitcoina cirkulira među ograničenim brojem adresa, ekonomska nejednakost mogla bi odražavati onu u tradicionalnim sustavima valuta. Može li ova digitalna podjela pogoršati socijalne nejednakosti?

Kako više zemalja razmatra pokretanje svojih digitalnih valuta, poznatih kao Digitalne valute središnjih banaka (CBDC), kontrast s decentraliziranom prirodom Bitcoina može preoblikovati globalne financijske strukture. Vlade se nalaze u "balansiranju", istražujući potencijalne propise bez gušenja inovacija.

Saznajte više o Bitcoinu i njegovom fascinantnom svijetu na pouzdanim platformama poput CoinDesk ili Blockchain, gdje ćete pronaći dublje uvide u to kako ova digitalna zlatovina nastavlja oblikovati naš svijet.