Kako svijet nastavlja usvajati kriptovalute, jedno pitanje koje se često postavlja je: **Koliko bitcoina postoji?** Odgovor nije samo jednostavan broj, već prozor u složen dizajn Bitcoinovog protokola koji je od svog nastanka privukao globalni interes.

Bitcoin je izumio 2009. godine pseudonimni programer Satoshi Nakamoto. Od samog početka, Satoshi je postavio osnovno pravilo: nikada neće biti više od **21 milijun bitcoina**. Ova granica je ugrađena u Bitcoinov protokol, dizajnirana kako bi se stvorila oskudica, slično plemenitim metalima, i spriječila inflacija koja devalvira obične valute.

Trenutno, u oktobru 2023. godine, više od **19,4 milijuna bitcoina** je iskopano. Međutim, napredak prema granici od 21 milijun postaje sve izazovniji zbog namjernog mehanizma Bitcoinovog izdavanja. Bitcoin prolazi kroz proces nazvan "halving" otprilike svake četiri godine, što prepolovljuje nagradu koju rudari primaju. To postupno smanjuje broj novih bitcoina koji ulaze u opticaj, usporavajući tempo pristupanja granici od 21 milijun.

Razumijevanje koliko bitcoina postoji ključno je iz više razloga. To pruža uvid u deflatornu prirodu Bitcoina i njegovu ulogu kao "digitalnog zlata" u ekonomskom krajoliku. Osim toga, ograničena ponuda potiče značajan interes kako investitora, tako i šireg financijskog ekosustava, jačajući status Bitcoina kao jedinstvene i utjecajne digitalne imovine u suvremenom svijetu.

Iznenađujući utjecaj Bitcoinovog deflatornog dizajna na globalne ekonomije

Fiksna ponuda Bitcoina od 21 milijun kovanica nije samo tehnička karakteristika; ona predstavlja temeljni pomak u ekonomskim paradigmama. Dok se većina kriptovaluta i fiat valuta može stvarati po volji, deflatorna priroda Bitcoina oponaša plemenite robe, duboko utječući na pojedince, zajednice i zemlje.

Zanimljive činjenice i kontroverze

Jedan fascinantni aspekt ograničene ponude Bitcoina je kako se on kontrastira s tradicionalnim vladinim valutama. Fiat valute mogu se inflirati, što može dovesti do potencijalne devalvacije tijekom vremena. Bitcoin, međutim, pokušava to neutralizirati ograničavanjem svoje ukupne ponude, čime se štiti od inflacije. To je Bitcoin učinilo posebno privlačnim za populacije koje doživljavaju ekonomsku nestabilnost, poput onih u zemljama s hiperinflacijom.

Kontroverzno, ova granica također dovodi do značajne konsolidacije bogatstva među ranim prihvatiteljima i rudarima, što potiče rasprave o nejednakosti. Štoviše, s procijenjenih 3 do 4 milijuna bitcoina koji su zauvijek izgubljeni zbog zaboravljenih ključeva ili nedostupnih novčanika, stvarni broj bitcoina dostupnih za korištenje mogao bi biti značajno manji nego što se očekivalo.

Utjecaj i upiti

Kako to utječe na zajednice? U regijama s nestabilnim ekonomijama, Bitcoin nudi alternativni način očuvanja bogatstva. Zemlje poput El Salvadora su ga usvojile kao zakonitu valutu kako bi iskoristile ovu jedinstvenu osobinu.

Postoji otprilike **19,4 milijuna bitcoina** u opticaju, ali tempo se usporava zbog procesa halvinga. Hoće li ova oskudica dugoročno povećati vrijednost Bitcoina?

Za daljnje istraživanje Bitcoina, posjetite Bitcoin i Coinbase. Ove platforme nude sveobuhvatne uvide u kompleksni ekosustav Bitcoina.