Otkrivena je daleka galaksija teleskopom James Webb Space koja je intrigirala astronome svojim jedinstvenim karakteristikama. Unatoč tome što je jedna od najmlađih galaksija u svemiru, u svom središtu skriva masivnu crnu rupu tešku nevjerojatnih bilijun Sunčevih masa.
Istražujući tajne ove drevne kozmičke tvorevine, istraživači su bili zbunjeni efikasnim mehanizmom hranjenja oko crne rupe. Suprotno očekivanjima, analiza nije otkrila nikakva izvanredna otkrića, izazivajući trenutna razumijevanja galaktičke evolucije.
Tijekom opservacija provedenih u siječnju 2023., JWST je uhvatio izmišljenu galaksiju J1120+0641, pružajući uvid u kvazar iz kozmičke zore, tek 770 milijuna godina nakon Velikog praska. Ovo revolucionarno istraživanje se oslonilo na spektroskopske podatke, otkrivajući složene detalje infracrvenih emisija tog objekta.
Spektralna analiza je dala naznake o čudnovatom prstenu od prašine koji pomaže u napajanju crne rupe, oponašajući mehanizme opažene kod modernih pandana. Međutim, iznenadno je otkriveno da temperatura prašine premašuje predviđanja, postavljajući dodatna pitanja o ranoj evoluciji kvazara.
Dr. Sarah Bosman, ključna osoba u istraživanju, istaknula je enigmatičnu prirodu ovih otkrića, naglašavajući izražene sličnosti između ranih kvazara i njihovih suvremenih pandana. Otkriće pruža vjerodostojnost teoriji da su supermasivne crne rupe nastale u djetinjstvu svemira, izazivajući tradicionalna shvaćanja njihovih porijekla.
U kozmičkom obratu, studija potvrđuje pojam “prapovijesnih” supermasivnih crnih rupa, odbacujući alternativne teorije i otkrivajući zrelu prirodu tih drevnih kozmičkih divova.