Dr. Victor SantosDaleka galaksija otkrivena teleskopom James Webb intrigira astronome svojim jedinstvenim karakteristikama. Unatoč tome što je jedna od najmlađih galaksija u svemiru, u svojem središtu skriva masivnu crnu rupu težine od ogromnih jednu milijardu Sunčevih masa.
Zaranjajući u tajne ove drevne kozmičke entitete, istraživači su bili zbunjeni efikasnim mehanizmom hranjenja oko crne rupe. Suprotno očekivanjima, analiza nije otkrila nikakve izvanredne nalaze, izazivajući trenutna razumijevanja evolucije galaksija.
Tijekom promatranja provedenih u siječnju 2023., JWST je snimio izazovnu galaksiju J1120+0641, pružajući uvide u kvazar iz kozmičke zore, samo 770 milijuna godina nakon Velikog praska. Ovo revolucionarno istraživanje se oslanjalo na spektroskopske podatke, otkrivajući složene detalje infracrvenih emisija objekta.
Spektralna analiza je naznačila posebnu prstenastu prašinastu strukturu koja pomaže u hranjenju crne rupe, oponašajući mehanizme opažene kod modernih ekvivalenata. Međutim, iznenađujuće otkriće je bilo to što je temperatura prašine premašila predviđanja, postavljajući dodatna pitanja o evoluciji ranih kvazara.
Dr. Sarah Bosman, ključna osoba u istraživanju, naglasila je enigmatičnu prirodu tih otkrića, ističući zapanjujuće sličnosti između ranih kvazara i njihovih suvremenih ekvivalenata. Ovo otkriće pobija teoriju da su supermasivne crne rupe nastale u djetinjstvu svemira, dovodeći u pitanje tradicionalna shvaćanja njihovog porijekla.
U kozmičkom obratu, istraživanje potvrđuje pojam “pradjedovskih” supermasivnih crnih rupa, odbacujući alternativne teorije i otkrivajući zrelu prirodu ovih drevnih kozmičkih divova.
